Foto: pixabay.com

Što donosi 5. razred?​

 Promjene u načinu školovanja
 Razvojne promjene

Promjene u načinu školovanja

• veći broj nastavnih predmeta, opširnije gradivo (više učenja)
• mijenjanje učionica
• duži boravak u školi
• kontakti se većim brojem (starijih) učenika
• veći broj učitelja, učenik većinu ne poznaje
• nova škola

Predmetni učitelji, posebno na početku nastavne godine, 
(ali i kasnije - jer se susreću s većim brojem učenika) 
ne poznaju (sve) specifičnosti svakog učenika pa je zbog toga potrebna i 
veća samostalnost učenika.

Učinak promjene

Promjena kod nekih učenika može izazvati strah, nesigurnost, neugodu… Nekima treba više vremena, neki se brže prilagode.

Razgovori u obitelji ili među vršnjacima koji naglašavaju težinu i zahtjevnost 5. razreda mogu pojačati osjećaj tjeskobe i nesigurnosti.

Neki učenici se po prvi put suočavaju s lošijom ocjenom.

Lakše će se snaći

• samostalniji učenici
• učenici s razvijenim radnim navikama
• otvoreniji učenici koji se ne boje postaviti pitanje

Moglo bi biti teže ako...

• učenik slabije čita
• učenik nije automatizirao računske operacije
• učenik ima poteškoće u pozornosti, koncentraciji ili pamćenju – s većim zahtjevima više se uočavaju
• učenik ne procjenjuje dobro kada je gradivo zaista naučio !!

"Kad sam imao 14 godina,

moj je otac bio takva neznalica

da sam ga jedva podnosio u svojoj blizini.

Kad sam navršio 21,

ugodno me iznenadilo koliko je za tih sedam godina napredovao."

Mark Twain

Nekoliko prijedloga i savjeta za roditelje

Ne oslobađati dijete obveza s kojima se može nositi.
Uvijek djetetu isticati važnost i vrijednost uloženog truda i ustrajnosti.

Kod većih ili dugotrajnijih teškoća posavjetovati se sa školskim psihologom i drugim stručnjacima izvan škole.

Ako učenik slabije čita: 

• vježbati čitanje na glas i prepričavnje pročitanog (zanimljivog teksta!).

Ako učenik nije automatizirao računske radnje: 

• vježbati tablicu množenja i dijeljenja (zanimljivo!)

Ako učenik nije samostalan ili nije razvio radne navike: 

• postupno osamostaljivanje, 
• pomoći u organizaciji dana i učenja, 
• napraviti plan učenja, 
• stalno mjesto za učenje, 
• pomoći u pronalaženju bitnog u lekciji
• provjera naučenog…

Razvojne promjene

 od 11. do 13. godine, adolescenti se prvi susreću s tjelesnim promjenama, rastućim kognitivnim kapacitetima i promjenama u vršnjačkim odnosima

TJELESNE PROMJENE uključuju nagli rast, seksualno sazrijevanje, promjene u tjelesnim proporcijama te povećanje snage i izdržljivosti…

Postoje velike individualne razlike u dobi javljanja i tempu kojim se promjene odvijaju (dječaci i djevojčice, različita područja često ne sazrijevaju ujednačenom brzinom…).
 mogu dovesti do zbunjenosti, zabrinutosti i zaokupljenosti vlastitim tijelom

Roditelji počinju uočavati sve veću ulogu koju zauzimaju VRŠNJACI, tj., djeca prvenstveno traže potvrdu i pažnju svojih vršnjaka.
Vršnjaci pružaju podršku, savjet i ohrabrenje te mogu biti u većoj mjeri bezuvjetno prihvaćajući nego odrasli.

Među vršnjacima mlada osoba uči vještine koje su temelj prijateljstva i intimnih odnosa u odrasloj dobi i oblikuje svoj identitet. 
Vršnjaci olakšavaju razvoj nezavisnosti od obitelji.

Odvijaju se promjene u KOGNITIVNIM KAPACITETIMA, razvoj mišljenja koji uključuje pamćenje, rješavanje problema i donošenje odluka,

• razvijaju sposobnost razmišljanja o apstraktnim konceptima,
• sposobnost razmišljanja o stvarima na više načina,
• počinju propitkivati stvari i manje prihvaćaju činjenice kao apsolutnu istinu
   
• raspravljaju i ulaze u sukobe mišljenja sa svojim roditeljima (odraslima)

 TIPIČNE KOGNITIVNE POGREŠKE: 

• sklonost rizičnom ponašanju i traženju uzbuđenja,
• doživljaj neranjivosti,
• razmišljanje usmjereno na sadašnjost i
• egocentrizam

• privrženost roditeljima, 
• predanost školi, 
• posvećivanje prosocijalnim aktivnostima i religioznost,
• u odnosu roditelja prema mladoj osobi:
• ravnoteža emocionalnog prihvaćanja i jasno postavljene strukture (granice)

• pretjerana strogost roditelja i nametanje pravila mladoj osobi, 
• nedostatak bliskosti s roditeljima 
• nedostatak intimnosti u prijateljskim vezama

• zadržati pozitivan stav prema školi i učenju
• biti spreman saslušati dijete, mirno razgovarati
• redovito kontaktirati s razrednikom, a po potrebi i predmetnim učiteljima

 

 Potaknite dijete da razmišlja o tome kako uči,

koliko mu treba vremena za učenje, što mu olakšava, a što otežava.

 

 Čitanje je odlična vježba za mozak!

Neka čitaju što više, a neka tekstovi budu njima zanimljivi…

 

 Tjelesna aktivnost i druženje pozitivno djeluju na rad mozga i učenje.

Potaknite, omogućite, ali ne namećite!

 

Krajnji cilj školovanja i svih odgojnih postupaka je priprema djeteta za samostalan život.

 

Priredila: školska psihologica

Izvori:http://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/teme/adolescencija-%E2%80%93-izazovi-odrastanja/

http://www.azoo.hr/images/E_Nimac.doc

Foto/ilustracije:https://pixabay.com/