Međunarodna procjena znanja i vještina PISA 2012 pokazala je da su hrvatski 15-godišnjaci značajno ispod prosjeka među učenicima 65 zemalja obuhvaćenih ispitivanjem koje je mjerilo njihova znanja i sposobnosti na području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti.

PISA (Programme for International Student Assessment) najveće je međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje znanje i kompetencije učenika u dobi od 15 godina, a provodi se u trogodišnjim ciklusima u zemljama članicama Organizacije za europsku suradnju i razvitak (OECD) i partnerskim zemljama.

U ovom ciklusu matematička je pismenost bila glavna ispitna domena, dok su ostale dvije bile sporedne, a prosječni postignuti rezultati Hrvatsku smještaju u skupinu zemalja koje su statistički značajno ispod prosjeka OECD-a u svima trima područjima, kazala je danas predstavljajući rezultate u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u Zagrebu voditeljica PISA centra i nacionalna projekt menadžerica Michelle Braš Roth.

Ispitivanje provedeno od 5. ožujka do 13. travnja 2012. na slučajnom uzorku od 6.853 učenika iz 163 hrvatske srednje škole pokazalo je da su hrvatski učenici na 40. mjestu po matematičkim znanjima i sposobnostima među 510 tisuća učenika koji predstavljaju reprezentativan uzorak za oko 28 milijuna petnaestogodišnjaka u 65 zemalja sudionica, kazala je Braš Roth. To je nepromijenjen rezultat u odnosu na prethodni ciklus proveden 2009., dok je 2006. Hrvatska bila na 36. mjestu od 57 zemalja.

Rezultati pokazuju da gotovo 30 posto učenika koji su izašli iz osnovne škole i upisali se u srednju ne doseže osnovnu razinu matematičke pismenosti. Najlošije rezultate postigli su učenici u strukovnim školama, a pokazalo se da je ispitanima najteže bilo pretočiti životni kontekst u matematički kontekst.

Ispitivanje je nadalje pokazalo da vrlo mali postotak učenika voli matematiku i raditi matematičke zadatke te da su dječaci nešto malo bolji od djevojčica, što je u skladu s trendovima u cijelom svijetu.

U području prirodoslovne pismenosti Hrvatska je na 34. mjestu, što je ponovno znatno niže od prosjeka OECD-a.
"Distribucija rezultata po razinama govori da još uvijek imamo 17,2 posto učenika koji nemaju osnovnu prirodnoslovnu pismenost, pri čemu nema razlike u postignućima prema spolu", kazala je Braš Roth. Usporedbe radi, Hrvatska je 2006. bila na 26. mjestu od 57, a 2009. na 37. od 65 zemalja.

Ispitivanje čitalačke pismenosti ukazuje na blagi porast u odnosu na prethodni ciklus – 2012. bili smo na 35. mjestu, no to je i dalje statistički također ispod prosjeka OECD-a. "Još uvijek zabrinjava činjenica koliko imamo čitalački nepismenih u obrtničkim programima", napomenula je Braš Roth.

Općenito gledano, prema postignutim rezultatima Hrvatska spada u skupinu zemalja u kojoj se ne bilježi nikakva promjena, ni pozitivna ni negativna. Ispitivanje je još obuhvatilo niz podataka o velikom broju mogućih pozadinskih utjecaja na obrazovna postignuća - karakteristike i navike učenja, motivaciju i stavove o učenju, socioekonomski status učenika, roditeljska očekivanja i slično. Uz kognitivni test, anketiranjem su bili obuhvaćeni učenici, njihovi roditelji i ravnatelji/ce škola.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović kazao je kako su rezultati ispodprosječni u svim promatranim područjima i krajnje razočaravajući. No, oni su ujedno potpuno očekivani, istaknuo je ministar, jer se od 2006., kada je Hrvatska prvi puta sudjelovala u ispitivanju, u hrvatskom obrazovnom sustavu ništa posebno nije ni dogodilo.

"Prema tome, to su rezultati prošlosti, prošlih obrazovnih sustava i bivših ministara, zbog kojih je MZOS i krenuo u izvedbu nove strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kako bi na temelju ovakvih rezultata vidjeli na koji je način moguće učiniti promjene u hrvatskom obrazovnom sustavu", kazao je. "Rezultati koje smo danas ovdje vidjeli upućuju na to da je sve no što piše u strategiji dobar put da PISA testovi ubuduće u Hrvatskoj budu bolji", poručio je Jovanović.

PISA 2012 je treći ciklus u kojemu su sudjelovali hrvatski učenici. Test je dobrovoljan, a Hrvatska je među zemljama koje bilježe vrlo visok odaziv. U nekim zemljama sudionicama, među kojima je i Hrvatska, provedena je također i provjera financijske pismenosti, rezultati koje će biti objavljeni naknadno. PISA nastoji dati odgovore na pitanja kakav je obrazovni sustav neke zemlje i koliko su njezini đaci spremni za ono što ih u životu čeka.

Pristupom se od drugih obrazovnih mjerenja razlikuje po tome što ne mjeri u kolikoj mjeri učenici mogu reproducirati stečeno znanje, već što mogu s tim nastavnim gradivom učiniti dalje, kako ga funkcionalno promijeniti. Cilj je dati temelj za politički dijalog i globalnu suradnju zemalja sudionica, s konačnim ciljem ujednačavanja obrazovnih sustava i obrazovnih ishoda radi boljeg odgovaranja potrebama svjetskog tržišta rada. (Hina)