Prema pokazateljima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, što utječe na zdravlje cjelokupne populacije.

Svijet već sada osjeća štetne učinke koji će se vjerojatno i povećati zbog toplinskih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice.

S obzirom na to da se i u Hrvatskoj očekuju toplinski valovi, očekuju se i zdravstveni problemi, te je stoga potrebno pravovremeno primijeniti preventivne mjere.

Protokolom o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućina predviđeni su postupci i djelovanje u slučaju velikih vrućina, a predviđene su i preporuke za smanjenje rizika.

Sustav "Praćenja utjecaja toplinskog vala na zdravlje" je u funkciji od 15. svibnja do 15. rujna.

Na temelju analize dnevnih i noćnih temperatura u tom razdoblju, Državni hidrometeorološki zavod prognozira približavanje toplinskog vala i može dati orijentacijske dugoročne prognoze za tri mjeseca unaprijed.

Također, u navedenom razdoblju stalno će pratiti temperature te u slučaju kad postoji 70% vjerojatnosti da temperatura prijeđe prag od 35⁰ C, obavještava se Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Putem mreže zavoda za javno zdravstvo obavještavaju se referentni centri Ministarstva zdravlja za zaštitu starijih osoba, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijalne politike i mladih te druge institucije koje skrbe o zdravlju.

Stoga, ponajprije radi zaštite zdravlja djece i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poziva sve dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, kao i visoka učilišta i druge institucije u njegovoj nadležnosti, da svim svojim korisnicima proslijede informaciju o Protokolu o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućina.

Protokol možete otvoriti u privitku!

_____________________________________________________________

iz Protokola:

PREPORUKE ZA JAVNOST

Rashladite svoj dom
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.

Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.

Klonite se vrućine
Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
 Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima
Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.