Programi i aktivnosti Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo usmjereni su poboljšanju zdravlja cijele populacije jer djelovanjem u lokalnoj zajednici nastoje informirati, educirati i senzibilizirati građane svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života.

Pet komponenti ovog programa koje uključuju pojedine projekte su:

Zdravstveno obrazovanje (projekt Poligoni, projekt 10′ vježbanje, Preporučeni jelovnici za osnovne i srednje škole), Zdravstveni turizam (projekt Hodanjem do zdravlja),

Zdravlje i prehrana (jamstveni žig “Živjeti zdravo”, Program pravilne prehrane u školama),

Zdravlje i radno mjesto (projekt Tvrtka prijatelj zdravlja) i

Zdravlje i okoliš (projekt Volonteri u parku).

Ciljna populacija Nacionalnog programa su: djeca i mladi, osobe srednje i starije dobi, općenito – osobe s povećanim bihevioralnim i biomedicinskim čimbenicima rizika.

Više na našim stranicama…

U sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, provodi se analiza i označavanje prehrambenih proizvoda Jamstvenim žigom Živjeti zdravo. Prepoznatljiva oznaka Jamstvenog žiga Živjeti zdravo na ambalaži jamči kupcu da među proizvodima iz iste kategorije odabrani proizvod odgovara visokim standardima kvalitete, da su upravo taj proizvod stručnjaci analizirali i preporučili kao dio umjerene, uravnotežene i raznolike prehrane. 

ŠTO JE PRETILOST?

Kad se govori o debljini, važno je prije svega razlikovati pojmove: debljina  i  prekomjerna  težina.

Pojam  prekomjerna  težina znači težinu iznad normalnih vrijednosti, dok  je  pojam  debljina  teži stupanj  gojaznosti  koju nazivamo  pretilost. 

Ako mislite da Vaše dijete ima prekomjernu težinu, posavjetujte se sa školskom liječnicom (dr Fani Balarin) !

Problem pretilosti u djece aktualan je i u Hrvatskoj, što potvrđuju i statistički podaci:

· 26,4% djece ima prekomjernu tjelesnu masu

· 11,2% djece je pretilo

· tek 56% djece školske dobi svakodnevno doručkuje

· 76% ne konzumira preporučeni unos povrća

· 66% ne unosi dovoljne dnevne količine voća.

Trećina djece svakodnevno konzumira slatkiše, a slobodno vrijeme najčešće provode gledajući televiziju, za računalom ili igrajući videoigrice.

Svaki dan tjelesno je aktivno samo 30% dječaka i 17% djevojčica.

Znanstvena su istraživanja potvrdila da su pretila djeca izložena većem riziku od pretilosti i u kasnijoj dobi.

Osim toga imaju i povećan rizik od brojnih kroničnih bolesti, poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih i zloćudnih bolesti.

Promjenom prehrambenih navika i uvođenjem redovite tjelesne aktivnosti u cijelu obitelj, povoljno ćete djelovati na vlastito zdravlje i na zdravlje svoje djece.

Saznajte više u brošuri u prilogu. Brošuru je izdao Hrvatski liječnički zbor.